FEDERACIJA
BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO
MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE
Prednacrt
ZAKON
O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
Sarajevo, novembar 2015. godine
ZAKON
O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
DIO PRVI-OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se obavezno penzijsko
i invalidsko osiguranje na osnovu međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem
tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za
lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu:
dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja.
Član 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje:
a) Penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem
penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima
uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika
starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih
porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava,
b) Osiguranik je fizičko lice koje je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos,
obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na
penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti,
c) Osigurano lice je fizičko lice osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje
generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smrti i invalidnosti
prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolesti,
d) Penzijski staž je grupni naziv perioda provedenih u obaveznom osiguranju
(staž osiguranja) i perioda provedenih van osiguranja koji se pod određenim uvjetima
priznaju u penzijski staž (poseban staž),
e) Staž osiguranja s uvećanim trajanjem je period proveden u obaveznom
penzijskom i invalidskom osiguranju koje se računa sa uvećanim trajanjem.
Posebnim propisima su određena radna mjesta i zanimanja na kojima se staž
osiguranja računa sa uvećanim trajanjem,
f) Penzija (starosna, invalidska i porodična) je novčano primanje iz
penzijskog i invalidskog osiguranja,
g) Najniža penzija je najniže novčano primanje iz penzijskog i invalidskog
osiguranja koje se određuje u skladu sa odredbama ovog zakona,
h) Korisnik penzije je osiguranik, odnosno lice kojem je priznato pravo na
penziju,
i) Naknada zbog fizičke onesposobljenosti je novčano primanje iz penzijskog
osiguranja zbog fizičke onesposobljenosti nastale kao posljedica povrede na
radu ili profesionalne bolesti,
j) Matična evidencija je skup podataka o osiguranicima i korisnicima penzija i
naknada koji se obavezno vode kod nositelja osiguranja,
Član 3.
Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obavezno osiguravaju
prava za slučaj starosti ili invalidnosti, a članovima njihovih porodica pravo
za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije.
Član 4.
(1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:
a) pravo na starosnu penziju,
b) pravo na invalidsku penziju,
c) prava osiguranika sa promijenjenom radnom
sposobnošću,
d) pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti,
e) pravo na porodičnu penziju.
(2) Prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja ostvaruju se i koriste pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(3) Obim prava zavisi od dužine penzijskog
staža osiguranika i visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen
doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, izuzev u slučajevima propisanim
ovim zakonom.
Član 5.
(1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i
materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugog niti se mogu naslijediti.
(2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti, osim dospjelih, a neisplaćenih penzija i drugih
novčanih davanja u slučajevima određenim ovim zakonom.
(3) Dospjela novčana primanja na osnovu prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja koja nisu isplaćena do smrti korisnika prava mogu se nasljeđivati.
(4) Dospjela novčana primanja iza smrti korisnika prava koji nema nasljednika
pripadaju Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem
tekstu: nosilac osiguranja).
(5) Novčana primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu biti predmet
izvršenja i obezbjeđenja, u skladu sa zakonom.
Član 6.
(1) Korištenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu se ograničiti
u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim zakonom.
(2) Stečena prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu prestati u
slučajevima utvrđenim zakonom.
Član 7.
(1) Ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na temelju
generacijske solidarnosti provodi nosilac osiguranja.
(2) Organizacija, organi upravljanja, rukovođenja, nadzor i druga pitanja
značajna za rad nosioca osiguranja uređuju se posebnim zakonom iz oblasti
organizacije penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH).
Član 8.
(1) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
osigurava se dvostepenost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska
zaštita prava.
(2) U postupku rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja
primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.
DIO DRUGI-OSIGURANICI
POGLAVLJE I. OSIGURANIK U OBAVEZNOM
OSIGURANJU
Član 9.
Osiguranik
je, u skladu sa ovim zakonom, lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko
osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice
osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu:
osiguranik u dobrovoljnom osiguranju).
Član 10.
(1) Osiguranik u obaveznom osiguranju je:
a)
lice zaposleno na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca
(u daljnjem tekstu: osiguranik zaposlenik),
b)
lice koje obavlja samostalnu djelatnost (u daljnjem tekstu:
osiguranik samostalnih djelatnosti),
c)
lice koje obavlja vjersku službu (u daljnjem tekstu: osiguranik
vjerski službenik) i
d)
lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik poljoprivrednik).
(2) Ako lice
istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova iz stava 1. ovog
člana, osnov osiguranja određuje se na taj način što postojanje osnova
osiguranja po prethodnoj tački isključuje osnov osiguranja iz naredne tačke.
Član 11.
Osiguranik zaposlenik je:
a)
lice zaposleno u privrednom društvu, državnom organu, organu
jedinice lokalne samouprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji na teritoriji Federacije BiH,
b)
lice zaposleno u državnim organima Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: BiH) i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko
Distrikt), sa prebivalištem na teritoriji Federacije BiH,
c)
lice zaposleno u Brčko Distriktu sa prebivalištem u Brčko
Distriktu, ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i
naplate doprinosa Porezne uprave Federacije BiH (u
daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem),
d)
lice zaposleno kod osiguranika iz člana 12. tačka a) ovog zakona
ili kod nosioca poljoprivrednog gazdinstva,
e)
lice koje profesionalno obavlja javnu funkciju ako za obavljanje te
funkcije ostvaruje plaću,
f)
zaposleno lice upućeno na rad u inostranstvo, pod uslovom da nije
obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno na rad, ako
međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno,
g)
državljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod međunarodnih
organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili
fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno,
h)
strani državljanin i lice bez državljanstva koji su na teritoriji
BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom
nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili
konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim
ugovorom,
i)
lice koje u skladu sa zakonom obavlja privremene i povremene poslove
u skladu sa propisima o radu.
Član 12.
Osiguranik samostalnih djelatnosti je:
a)
lice koje u skladu sa zakonom obavlja obrtničku djelatnost, odnosno
obavlja privrednu djelatnost proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na
tržištu, radi sticanja dobiti,
b)
lice koje u skladu sa posebnim propisima, samostalno u vidu
zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost,
c)
član privrednog društva ili druge organizacije, koji za svoj rad
prima ugovorenu naknadu (u daljnjem tekstu: ugovorena naknada),
d)
član organa upravljanja ili organa nadzora, koji za svoj rad prima
ugovorenu naknadu,
e)
lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili
drugog ugovora i za izvršen posao ostvaruje ugovorenu naknadu,
f)
lice izabrano ili imenovano na javnu funkciju ako za obavljanje te
funkcije ostvaruje naknadu.
Član 13.
Osiguranik vjerski službenik je lice koje
na osnovu rješenja nadležnog vjerskog organa ili
vjerske zajednice obavlja svešteničku dužnost ili vjersku službu.
Član 14.
Osiguranik poljoprivrednik je lice koje
obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u Registar poljoprivrednih
gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, koje ima opću zdravstvenu
sposobnost i koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu.
Član 15.
Osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra
se i lice za koje je po propisima iz oblasti nezaposlenosti uplaćen doprinos za
penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: doprinos).
Član 16.
Status
osiguranika u obaveznom osiguranju stiče se podnošenjem prijave u Jedinstveni
sistem koju je podnio obaveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem
odjave.
POGLAVLJE II. OSIGURANIK U OBAVEZNOM
OSIGURANJU U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA
Član 17.
Lice
je obavezno osigurano za slučaj invalidnosti zbog povrede na radu i
profesionalne bolesti, a članovi njegove porodice za slučaj smrti, dok se
nalazi u sljedećim okolnostima:
a)
za vrijeme učešća u akciji
spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda (požar, poplava, zemljotres i
druge nepogode prouzrokovane višom silom) na teritoriji Federacije BiH ili u akciji preduzetoj radi spasavanja
života građana ili otklanjanja materijalne štete na imovini,
b)
za vrijeme pružanja pomoći državnim organima po njihovom zahtjevu,
c)
učenik ili student za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme
stručne prakse kod poslodavca,
d)
za vrijeme obavljanja obaveznog rada prilikom izdržavanja kazne
zatvora, maloljetničkog zatvora i za vrijeme izvršenja vaspitne mjere u
vaspitnoj ustanovi, ustanovi za prevaspitavanje ili u posebnoj vaspitnoj
ustanovi,
e)
za vrijeme prekvalifikacija ili dokvalifikacije, u skladu sa
zakonom,
f)
za vrijeme rada kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa
(volonterski rad), u skladu sa zakonom,
g)
za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova preko
omladinskih zadruga do navršenih 26 godina života ako se nalazi na redovnom
školovanju,
h)
za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih
dužnosti po pozivu nadležnih
organa i organa jedinice
lokalne samouprave,
i)
lice sa teškoćama u razvoju za vrijeme stručnog osposobljavanja,
nakon završenog osnovnog obrazovanja,
j)
za vrijeme učestvovanja na organiziranim sportskim
takmičenjima.
Član 18.
Radi sticanja statusa osiguranika za lice
iz člana 17. ovog zakona, obaveznik uplate doprinosa obavezan je da u
Jedinstveni sistem dostavi prijavu lica koje se nalazi u tim okolnostima.
POGLAVLJE III. OSIGURANIK U DOBROVOLJNOM
OSIGURANJU
Član 19.
Lice koje nije osiguranik u obaveznom
osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i
na način predviđen ovim zakonom, ako ima prebivalište na teritoriji Federacije BiH ili teritoriji Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od
15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin BiH.
Član 20.
Lice koje se nalazi na redovnom školovanju
i lice koje je ostvarilo pravo na penziju ne može biti osiguranik u
dobrovoljnom osiguranju.
Član 21.
(1) Dobrovoljno osiguranje se obezbjeđuje počev
od dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje
statusa osiguranika u dobrovoljnom osiguranju.
(2) Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev
osiguranika.
(3) Dobrovoljno osiguranje prestaje i u slučaju
da osiguranik prestane da plaća doprinos za tri mjeseca uzastopno i to od prvog
dana u mjesecu za koji nije uplaćen doprinos.
(4) Status osiguranika u dobrovoljnom
osiguranju utvrđuje nosilac osiguranja rješenjem.
(5) Osnovicu za dobrovoljno osiguranje utvrđuje
nosilac osiguranja svojom Odlukom, ukoliko drugim propisom nije drugačije
riješeno.
DIO TREĆI-PENZIJSKI STAŽ
POGLAVLJE I. STAŽ OSIGURANJA
Član 22.
Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban
staž, kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do
stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 23.
Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž
osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.
Član 24.
U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem
računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u
obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.
Član 25.
(1) Osiguraniku u obaveznom osiguranju u staž
osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu sa punim
radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu.
(2) Kao vrijeme provedeno na radu sa punim
radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa
nepunim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, u skladu sa propisima o radu,
izjednačeno sa punim radnim vremenom.
Član 26.
(1) Vrijeme koje je osiguranik u obaveznom
osiguranju proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa propisima o
radu, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem srazmjerno radnom
vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme.
(2) Vrijeme provedeno na radu na sezonskim
poslovima u skladu sa propisima o radu, sa radnim vremenom dužim od punog
radnog vremena, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem tako što se
preračunava na puno radno vrijeme.
Član 27.
(1) Osiguraniku iz člana 12. tačka c), d) i e) ovog zakona staž osiguranja računa se prema ostvarenoj ugovorenoj
naknadi za koju je uplaćen doprinos.
(2) Osiguraniku iz stava 1. ovog člana staž
osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se
iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene
naknade isplaćene u toku godine, podijeli sa prosječnom
mjesečnom bruto platom u Federaciji BiH
ostvarenom u prethodnoj godini, pod uvjetom da su porezi i doprinosi uplaćeni
kao za lica iz člana 10. i 11. ovog zakona.
Član 28.
U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem
računa se vrijeme za koje je nezaposlenom licu u skladu sa propisima o
zapošljavanju uplaćen doprinos.
Član 29.
Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem
ostvaren po svim osnovima utvrđenim ovim
zakonom može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
Član 30.
(1) U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem
računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po
zdravlje štetnom radnom mjestu odnosno poslu, kao i na radnom mjestu odnosno
poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može
uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored
doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos
srazmjerno stepenu uvećanja staža.
(2) Stepen uvećanja staža osiguranja iz stava
1. ovog člana zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode
posla, a može iznositi najviše 50%.
Član 31.
(1) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem je
rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje (radno mjesto sa naročito
povećanim rizikom) može se utvrditi radno mjesto odnosno posao na kojem postoje
sljedeći uslovi:
a)
da u vezi s obavljanjem posla postoje štetni uticaji na zdravstveno
stanje i radnu sposobnost osiguranika, i pored toga što su primijenjene sve opće i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima,
kao i druge preventivne mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje
štetnih uticaja i
b)
da se posao obavlja u uslovima štetnih uticaja u neprekidnom toku
procesa rada.
(2) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem
osiguranik poslije navršenih određenih godina života ne može uspješno da
obavlja svoju profesionalnu djelatnost, može se utvrditi radno mjesto odnosno
posao u onim zanimanjima u kojima, zbog prirode i težine posla, fiziološke
funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno
obavljanje, te profesionalne djelatnosti.
Član 32.
(1) Osiguraniku iz člana 30. ovog zakona staž
osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je radio puno
radno vrijeme, tj. koje je efektivno proveo na radu, ukoliko drugim propisom
nije drugačije određeno.
(2) Kao puno radno vrijeme računa se i nepuno
radno vrijeme iz člana 25. stav 2. ovog zakona.
(3) Kao vrijeme efektivno provedeno na radu
smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godišnjem odmoru i plaćenom odsustvu,
u skladu sa zakonom.
Član 33.
(1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja
računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu, Odlukom
utvrđuje nosilac osiguranja, na
koju prethodnu saglasnost daje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na
kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem može da podnese poslodavac samoinicijativno ili po prijedlogu inspektora rada ili sindikata.
(3) Podnosilac iz stava 2. ovog člana prijedlog
Odluke za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa
uvećanim trajanjem, sačinjava na osnovu analize i mišljenja o
ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja
računa sa uvećanim trajanjem.
(4) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova
za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim
trajanjem daje: stručna ovlaštena organizacija ili institucija u smislu propisa
iz oblasti zaštite na radu, koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i
tehničke opremljenosti i nadležni mjerodavni inspekcijski ili drugi zakonom
određeni organ koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu u
skladu sa propisima o zaštiti na radu kao i drugim mjerama koje mogu uticati na
otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja.
(5) Postupak utvrđivanja i postupak revizije
radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, vrste
rizika kod kojih se može uvećavati staž, neophodnu dokumentaciju za donošenje Odluke
iz stava 1. ovog člana i uslove koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije
iz stava 4. ovog člana, nosilac osiguranja uređuje Pravilnikom, na koji
saglasnost daje Ministarstvo.
Član 34.
Radna mjesta na kojima se staž osiguranja
računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu za određene
kategorije osiguranika mogu se urediti i drugim kantonalnim, federalnim ili
državnim zakonom.
Član 35.
(1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja
računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu
reviziji.
(2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se
staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža
osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uslova iz člana 30. ovog zakona.
(3) Revizija radnih mjesta na kojima se staž
osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža vrši
se na način i u postupku po kojima se vrši njihovo utvrđivanje.
(4) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja
računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu
reviziji najkasnije u roku od pet godina od dana utvrđivanja.
(5) Ukoliko ovlašteni podnosilac zahtjeva iz
člana 33. stav 2. ovog zakona ne pokrene postupak revizije u roku iz stava 4.
ovog člana, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom
tog roka.
POGLAVLJE II. POSEBAN STAŽ
Član 36.
(1) Licima koja su uzela učešće u pripremama za
odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije
Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova,
saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog
zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme
koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani BiH u periodu od 18.
septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu sa propisima o
kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu
kojih se vrijeme iz stava 1. ovog člana priznaje u penzijski staž kao poseban
staž.
(2) U Budžetu Federacije BiH osiguravaju se sredstva
za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava 1. ovog
člana i to za penzije ostvarene po zakonu.
Član 37.
Poseban staž iz člana 36. ovog zakona, ne
čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu
evidenciju nosioca osiguranja.
Član 38.
Poseban staž iz člana 36. stav 1. uračunat će se u penzijski
staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi.
DIO ČETVRTI-PRAVA IZ PENZIJSKOG I
INVALIDSKOG OSIGURANJA
POGLAVLJE I. STAROSNA PENZIJA
Član 39.
Prava iz penzijskog
i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom su:
a)
za slučaj starosti – starosna penzija,
b)
za slučaj invalidnosti – osiguranicima kod kojih
je utvrđena I kategorija invalidnosti - gubitak radne sposobnosti osigurava se
invalidska penzija, a osiguranicima kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti - promijenjena radna
sposobnost osigurava se pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno
mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno
dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s
korištenjem tih prava,
c)
za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika
starosne ili invalidske penzije – porodična penzija i pravo na naknadu
pogrebnih troškova,
d)
za slučaj fizičke onesposobljenosti – naknada za fizičku
onesposobljenost.
Član 40.
Pravo na starosnu penziju ima osiguranik
kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno
najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja
bez obzira na godine života.
Član 41.
Osiguraniku koji ima navršen staž
osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na
starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža.
Član 42.
(1) Uvećanje staža je razlika između ukupno
utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža osiguranja u
efektivnom trajanju za isti period.
(2) Starosna granica iz člana 41. ovog Zakona
može se snižavati najviše do 55 godina života.
Član 43.
Visina starosne penzije određuje se tako
što se lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan
ostvarivanja prava.
Član 44.
(1) Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se
kao zbir ličnih bodova na osnovu staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu
posebnog staža iz stava 5. ovog člana.
(2) Lični bodovi na osnovu staža osiguranja
dobiju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža
osiguranja.
(3) Za određivanje ličnih bodova osiguranika,
penzijski staž može iznositi i više od 40 godina.
(4) Radi određivanja ličnih bodova osiguranika,
penzijski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina
računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777.
(5) Licima iz člana 36., prilikom izračuna penzije po
ovom zakonu, godišnji lični koeficijent za svaku godinu posebnog staža iznosi 0.5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog
staža, za svaki mjesec sa 0,041666 boda, a za svaki dan sa 0,001388 boda.
(6) Kao jedan mjesec, u skladu sa stavom 3. i
4. ovog člana, računa se 30 dana.
Član 45.
(1) Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se
tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa periodom za koji su
obračunati.
(2) Period za koji su obračunati godišnji lični
koeficijenti utvrđuje se u skladu sa članom 44. stav 4. i 5. ovog zakona.
Član 46.
(1) Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako
što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev
od 1. januara 1970. godine do godine ostvarivanja prava, izuzimajući 1992.,
1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom
godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji BiH za istu kalendarsku godinu.
(2) Godišnji lični koeficijent u godini
ostvarivanja prava utvrđuje se tako da se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica
osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli sa ukupnim iznosom
prosječnih plaća u Federaciji
BiH u istom periodu.
(3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica
osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja,
novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je
obračunat i uplaćen doprinos.
(4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja
unesene u matičnu evidenciju nosioca osiguranja u neto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom neto plaćom
u SR BiH, odnosno Federaciji BiH, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se
dijele sa prosječnom godišnjom bruto plaćom.
(5) Prosječni godišnji lični koeficijent može
iznositi najviše četiri.
(6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u
Federaciji BiH, objavljuje Federalni zavod za statistiku.
(7) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama,
odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji lični
koeficijent za te godine uzima se godišnji lični koeficijent iz godine koja
prethodi toj godini, a ako nema nijedne godine koja prethodi toj godini, onda
se uzima godišnji lični koeficijent iz godine koja slijedi.
Član 47.
(1) Vrijednost općeg
boda na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 14.31 KM.
(2) Vrijednost općeg
boda iz stava 1. ovog člana u tranzicijskom periodu od 10 (deset) godina korigovat će se na način da se vrijednost
općeg boda množi sa faktorom umanjenja za staž osiguranja ostvaren prije 1999.
godine, odnosno faktorom uvećanja za staž ostvaren nakon 1999. godine, a prema
sljedećoj tabeli:
Godina
|
Faktor
umanjenja
|
Faktor
uvećanja
|
2016.
|
0,625
|
1,640
|
2017.
|
0,663
|
1,576
|
2018.
|
0,700
|
1,512
|
2019.
|
0,738
|
1,448
|
2020.
|
0,775
|
1,384
|
2021.
|
0,813
|
1,320
|
2022.
|
0,850
|
1,256
|
2023.
|
0,888
|
1,192
|
2024.
|
0,925
|
1,128
|
2025.
|
0,963
|
1,064
|
2026.
|
1
|
1
|
NAPOMENA: Vrijednost općeg boda je još u fazi
izračuna i moguće je da će ista biti korigovana-smanjena, kao i tranzicijski
period koji će se korigovati sa deset na pet godina.
POGLAVLJE II. PRAVA NA OSNOVU INVALIDNOSTI
Član 48.
(1) Invalidnost kod osiguranika u obaveznom
osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom,
nastala promijenjena ili gubitak sposobnosti za rad na radnom mjestu odnosno
poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koji je obavljao
prije prestanka osiguranja.
(2) Promijenjena radna sposobnost postoji kada
osiguranik u obaveznom osiguranju, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju,
sa radnim naporom koji ne ugrožava njegovo zdravstveno stanje, ne može da radi
na radnom mjestu odnosno poslu iz stava 1. ovog člana, ali može sa punim radnim
vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili
dokvalifikacije, da radi na drugom radnom mjestu odnosno poslu koji
odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom.
(3) Gubitak radne sposobnosti postoji kada se
utvrdi da osiguranik u obaveznom osiguranju trajno nije sposoban za rad na
radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti
ili koje je obavljao prije prestanka osiguranja, kao ni za drugo radno mjesto
odnosno posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti
stečenoj radom niti se prekvalifikacijom ili
dokvalifikacijom može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju
njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom.
(4) Invalidnost u skladu sa stavom 1. ovog
člana može prouzrokovati povreda na radu, profesionalna bolest, povreda van
rada i bolest.
(5) Invalidnost kod osiguranika
poljoprivrednika postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom
rehabilitacijom, povredom van rada ili bolešću, nastala potpuna nesposobnost za
obavljanje poljoprivredne djelatnosti odnosno poslova koje redovno obavlja u
svom poljoprivrednom gazdinstvu.
(6) Invalidnost kod osiguranika u dobrovoljnom
osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom,
nastala potpuna nesposobnost za privređivanje.
(7) Potpuna nesposobnost za privređivanje
postoji kada lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili
vrste i težine psihičke bolesti nije sposobno za obavljanje najjednostavnijih
poslova.
Član 49.
Povredom na radu smatra se:
a)
povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim
mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja
tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja
organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je
osnov osiguranja,
b)
povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta
rada i obratno, odnosno radi obavljanja djelatnosti na osnovu koje je osiguran.
Član 50.
Profesionalne bolesti u smislu ovog zakona
su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim
uticajem procesa rada i uslova rada na radnim mjestima odnosno poslovima koje
je osiguranik obavljao.
Član 51.
Pravilnik
o listi profesionalnih bolesti, radna mjesta i poslove na kojima se te bolesti
pojavljuju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim, na prijedlog Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog
stanja (u daljnjem tekstu: Institut), utvrđuje Ministarstvo
i isto objavljuje u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Član 52.
(1) Osiguranik kod kojeg je utvrđena promijenjena radna sposobnost ima pravo na:
a)
raspoređivanje na drugo radno mjesto,
b)
prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju,
c)
novčanu naknadu u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću.
(2) Prava iz stava 1. ovog člana osiguraniku
obezbjeđuje poslodavac.
Član 53.
(1) Osiguranik sa promijenjenom radnom
sposobnošću ima pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto koje odgovara
njegovoj stručnoj spremi i smanjenoj radnoj sposobnosti.
(2) Pravo na raspoređivanje na drugo radno
mjesto obezbjeđuje se i osiguraniku nakon završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije.
(3) Raspoređivanje osiguranika sa promijenjenom
radnom sposobnošću na radno mjesto za koje se traži stručna sprema nižeg
stepena od stručne spreme osiguranika, može se izvršiti samo uz saglasnost
osiguranika.
Član 54.
(1) Osiguranik sa promijenjenom radnom
sposobnošću ima pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ukoliko se, s
obzirom na njegovu stručnu spremu i promijenjenu
radnu sposobnost, može osposobiti za rad na drugom radnom mjestu sa punim
radnim vremenom.
(2) Prekvalifikacija ili dokvalifikacija se
obezbjeđuje osiguraniku do navršenih 60 godina života.
Član 55.
Osiguranik kome se na osnovu promijenjene
radne sposobnosti obezbjeđuje pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto,
odnosno pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju
ima pravo na:
a)
naknadu plaće od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na
drugo radno mjesto, odnosno do upućivanja na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do
rasporeda na drugo radno mjesto (u daljnjem tekstu: naknada zbog čekanja),
b)
naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije (u
daljnjem tekstu: naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije) i
c)
naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu (u daljnjem
tekstu: naknada zbog manje plaće).
Član 56.
(1) Osnovica za određivanje naknade plaće (u
daljnjem tekstu: osnovica naknada) je prosječna neto plaća koju je osiguranik
ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti, valorizacijom
dovedena na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada.
(2) Valorizacija u skladu sa stavom 1. ovog
člana vrši se tako što se prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u
godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti usklađuje sa kretanjem
prosječne neto plaće svih zaposlenih kod poslodavca i dovodi na nivo plaća za
mjesec za koji se isplaćuje naknada.
Član 57.
(1) Naknada zbog čekanja pripada od dana
nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do dana
upućivanja na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili
dokvalifikacije do dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini
osnovice naknade.
(2) Naknada za vrijeme prekvalifikacije ili
dokvalifikacije pripada za vrijeme trajanja prekvalifikacije ili
dokvalifikacije i isplaćuje se u visini osnovice naknade.
(3) Naknada zbog manje plaće pripada od dana
rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini razlike između osnovice
naknade i neto plaće osiguranika na drugom radnom mjestu.
POGLAVLJE III. INVALIDSKA PENZIJA
Član 58.
(1) Osiguranik, kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti
stiče pravo na invalidsku penziju:
a) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu
ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža;
b) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van
rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen
penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih
najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu:
radni vijek), računajući radni vijek na pune godine.
(2) Osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija
invalidnosti do navršene 30. godine života stiče pravo na invalidsku penziju
ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom da
prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje
jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja.
(3) Osiguraniku iz stava 1. i 2. ovog člana koji je
bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu
spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu
spremu, odnosno 25 godina ako je stekao visoku stručnu spremu.
Član 59.
(1) Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i
invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za
privređivanje, nosilac osiguranja donosi rješenje o pravima po osnovu tih
činjenica utvrđenih na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta.
Član 60.
Invalidska penzija se
određuje na isti način kao i starosna penzija.
Član 61.
Osiguraniku koji ima manje od 15 godina
staža osiguranja invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 15
godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže penzije određene u skladu sa
ovim Zakonom.
Član 62.
Osiguraniku kod koga je invalidnost
prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se
određuje za staž osiguranja od 40 godina.
Član 63.
(1) Osiguraniku koji ispunjava uvjet za
invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost
prouzrokovana djelimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelimično povredom van rada ili bolešću određuje se jedna
invalidska penzija koja se sastoji od dijela određenog na osnovu povrede na
radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovu povrede van rada ili bolesti,
prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost.
(2) Penzija određena na način iz stava 1. ovog
člana ne može iznositi više od penzije koja bi pripadala osiguraniku za 40
godina penzijskog staža.
Član 64.
Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti
ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je
invalidnost nastala, lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos
plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini
podijeli sa ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji BiH u istom periodu.
Član 65.
Osiguraniku
koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, lični koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna
plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka
invalidnosti, podijeli sa prosječnom plaćom u Federaciji BiH za taj mjesec.
Član 66.
Licu
koje ostvaruje pravo na invalidsku penziju kao osiguranik iz člana 17. ovog
zakona godišnji lični koeficijent ne može biti manji od 0,5.
POGLAVLJE IV. NOVČANA NAKNADA ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST
Član 67.
(1) Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik
pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili
dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtjeva veći
napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način
prouzrokovana invalidnost ili ne.
(2) Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke
onesposobljenosti stiče osiguranik čija je fizička onesposobljenost u iznosu od
najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.
(3) Vrste fizičke onesposobljenosti na osnovu kojih se
stiče pravo na novčanu naknadu kao i procent takve onesposobljenosti utvrđuju
se zakonom.
(4) Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost
je najniži iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom.
(5) Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se
utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem
procentu od osnova te iznosi:
Za fizičku onesposobljenost od
|
Stepen
|
Novčana naknada izražena kao procenat
od osnove
|
100%
|
1
|
60%
|
90%
|
2
|
54%
|
80%
|
3
|
48%
|
70%
|
4
|
42%
|
60%
|
5
|
36%
|
50%
|
6
|
30%
|
40%
|
7
|
24%
|
30%
|
8
|
18%
|
(6) Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od
momenta nastupanja fizičke onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu
podnesen u roku od tri mjeseci od dana nastupanja fizičke onesposobljenosti.
Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog perioda, osiguranik ima pravo
na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnošenja zahtjeva i za tri
mjeseca unazad.
(7) Ako je osiguranik za isti slučaj fizičke
onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu i na osnovu ovog zakona i na
osnovu drugih propisa, u tom slučaju može po sopstvenom izboru koristiti bilo
koji od ova dva osnova za naknadu.
POGLAVLJE V. PORODIČNA PENZIJA
Član 68.
Pravo na porodičnu penziju imaju članovi
porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za
invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske
penzije.
Član 69.
Članovima porodice umrlog osiguranika,
odnosno korisnika penzije smatraju se:
a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac),
b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je
pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje,
c) dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno
dijete,
d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik,
odnosno korisnik penzije izdržavao,
e) dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga
je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao.
Član 70.
(1) Udovica ima pravo na porodičnu penziju:
a)
ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života,
b)
ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za
privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od
dana smrti supruga,
c)
ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju
pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.
(2) Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju
ostvarenu u skladu sa stavom 1. tačka c) ovog člana prestane prije navršenih 50
ali poslije navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo na porodičnu
penziju kad navrši 50 godina života.
(3) Udovica koja nije ostvarila pravo na
porodičnu penziju u skladu sa stavom 1. tačka c) ovog člana, iako je
ispunjavala uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka
prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
(4) Udovica koja u toku korištenja prava na
porodičnu penziju, ostvarenu u skladu sa stavom 1. tačka c) ovog člana, postane
potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji
takva nesposobnost.
(5) Udovica koja u toku korištenja prava u
skladu sa stavom 5. ovog člana navrši 50 godina života zadržava pravo na
porodičnu penziju.
(6) Udovica koja do smrti supruga nije navršila
50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad
navrši 50 godina života.
(7) Udovica koja je do smrti supruga ili do
prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na
porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno
nesposobna za privređivanje.
(8) Udovica ima pravo na porodičnu penziju i
kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon
njegove smrti.
Član 71.
(1) Udovac ima pravo na porodičnu penziju:
a)
ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života,
b)
ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za
privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od
dana smrti supruge,
c)
ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju
pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci.
(2) Udovac kome pravo na porodičnu penziju
ostvarenu prema odredbama stava 1. tačka c) ovog člana prestane prije navršenih
60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad
navrši 60 godina života.
(3) Udovac koji nije ostvario pravo na
porodičnu penziju u skladu sa stavom 1. tačka c) ovog člana, iako je ispunjavao
uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na
porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
(4) Udovac koji u toku korištenja prava na
porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom 1. tačka c) ovog člana postane
potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok
postoji takva nesposobnost.
(5) Udovac koji u toku korištenja prava u
skladu sa stavom 5. ovog člana navrši 60 godina života zadržava pravo na
porodičnu penziju.
(6) Udovac koji do smrti supruge nije navršio
60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad
navrši 60 godina života.
(7) Udovac koji je do smrti supruge ili do
prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na
porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno
nesposoban za privređivanje.
Član 72.
Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik
iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na
izdržavanje, te ukoliko ispunjava uvjete iz ovog zakona.
Član 73.
(1) Dijete ima pravo na porodičnu penziju do
navršenih 15 godina života.
(2) Poslije navršenih 15 godina života, dijete
ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije
do navršenih 26 godina života.
(3) Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona,
ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole
koju je dijete završilo.
(4) Dijete kod koga nastupi nesposobnost za
samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju
dok ta nesposobnost traje.
(5) Dijete kod koga nesposobnost za
privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na
porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do
svoje smrti.
(6) Dijete kod koga u toku korištenja prava na
porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili
nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost
traje.
(7) Nesposobnost za samostalan život i rad
postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili
vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih
poslova,
Član 74.
(1) Osiguranik, odnosno korisnik penzije
izdržavao je člana porodice ako prosječni mjesečni prihod člana porodičnog
domaćinstva podnosioca zahtjeva za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, u
godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne
prelazi iznos najniže penzije u Federaciji Bosne i
Hercegovine iz prethodne godine, određene u skladu sa ovim zakonom.
(2) Porodičnim domaćinstvom u skladu sa stavom
1. ovog člana smatraju se supružnici i njihova djeca (rođena u braku i van
braka, usvojena, pastorci i unučad koje je izdržavao).
Član 75.
(1) Porodična penzija poslije smrti osiguranika
se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u
procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na
penziju.
(2) Porodična penzija poslije smrti korisnika
starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala
korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova
porodice koji imaju pravo na penziju.
Član 76.
(1) U zavisnosti od broja članova porodice koji
ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi:
a)
za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje,
b)
za dva člana 80% od penzije od koje se određuje,
c)
za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i
d)
za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje.
(2) Dijete bez oba roditelja ima pravo na
porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguranku, odnosno korisniku
penzije koji ga je izdržavao, bez obzira na broj članova porodice, ukoliko
ispunjava uvjete propisane ovim zakonom.
Član 77.
Ako pravo na porodičnu penziju imaju
supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik
kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini
koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.
POGLAVLJE VI. USKLAĐIVANJE
Član 78.
(1) Vrijednost općeg boda iz člana 47. ovog
zakona usklađuje se 15. aprila svake godine, počev od 01.01.2017. godine, prema
procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini.
(2) U slučaju promjene obuhvata bruto plaće u
smislu Zakonu o porezu na dohodak, vrijednost općeg boda može se uskladiti
prema:
a)
procentu porasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda po zaposlenom,
b)
procentu promjene indeksa troškova života,
c)
metodološki usklađenoj seriji prosječne bruto plaće objavljenoj od
strane Federalnog zavoda za statistiku.
(3) Usklađivanje vrijednosti boda iz stavka (2)
može se provoditi najviše dvije uzastopne kalendarske godine.
(4) Vrijednost općeg boda iz stava 1. ovog
člana objavljuje nosilac osiguranja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Član 79.
Penzije se usklađuju 1. januara svake godine, prema
procentu porasta troškova života na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj
godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija koje su
ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje.
Član 80.
(1) Vlada Federacije BiH (u daljnjem
tekstu: Vlada) može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija.
(2) Vanredno usklađivanje može se
provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta BDPa u prethodne dvije
kalendarske godine veći od 3% i ako je deficit Budžeta Federacije BiH manji od
1%.
(3) Stopa vanrednog usklađivanja
može iznositi najviše do razlike između usklađivanja na temelju čl. 78 i
polovice zbroja stopa porasta troškova života i stope rasta prosječne bruto
plaće u prethodnoj godini.
(4) Odluku iz stava 1. ovog člana
Vlada Federacije BiH, donosi do kraja mjeseca od kojeg se vrši vanredno
usklađivanje.
POGLAVLJE VII. NAJNIŽA
PENZIJA
Član 81.
(1) Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne,
porodične, odnosno invalidske penziju, a kome je penzija manja od iznosa
penzije utvrđene po odredbama ovog zakona.
(2) Najniži iznos penzije je iznos najniže penzije
isplaćene u decembru 2015. godine u Federaciji BiH, usklađene za sva
pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje od 1. januara svake godine, prema procentu porasta
troškova života na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini.
(3) Izuzetno Vlada Federacije BiH može posebnom odlukom
utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u procentu većem od procenta porasta
troškova života.
Član 82.
Odredbe
člana 81. stav 1. i 2. ovog zakona ne odnose se na osiguranike koji su
ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima, kao ni na
korisnike koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim
ugovorom nije drugačije uređeno.
POGLAVLJE VIII. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Član 83.
Pravo na starosnu i invalidsku penziju
obezbjeđuje se nakon prestanka osiguranja.
Član 84.
Promjene u zdravstvenom stanju korisnika
starosne penzije koji stekne status osiguranika, nakon ostvarivanja prava na
penziju, bez obzira na uzrok, ne mogu biti razlog za ponovno priznavanje prava
na penziju po osnovu nastale invalidnosti.
Član 85.
Prava na osnovu promijenjene radne
sposobnosti ne obezbjeđuju se osiguraniku koji ispuni jedan od uslova za
ostvarivanje prava na starosnu penziju ili koji ispuni uslove za ostvarivanje
prava na invalidsku penziju.
Član 86.
Pravo na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju ne obezbjeđuje se osiguraniku koji bez opravdanog razloga ne
počne sa prekvalifikacijom ili
dokvalifikacijom u određenom roku ili koji neopravdano prekine započetu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.
Član 87.
Osiguraniku iz člana 12. c), d) i e) ovog
zakona ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne
bolesti u vezi sa poslovima za koje ostvaruje ugovorenu naknadu.
Član 88.
Osiguraniku u dobrovoljnom osiguranju ne
obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Član 89.
Pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se
članu porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije koji nije u
obaveznom osiguranju.
Član 90.
(1) Pravo
na porodičnu penziju ne može ostvariti i koristiti član porodice koji je
namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo krivično
djelo je osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora.
(2) Član
porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije, koji se namjerno onesposobio
za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po tom osnovu
steći pravo na porodičnu penziju.
Član 91.
Ukoliko korisnik starosne ili invalidske
penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju
obezbjeđuje se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje pet
godina ili da imaju zajedničko dijete.
Član 92.
Prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja obezbjeđuju se i licu koje nema status osiguranika po ovom zakonu,
ali je taj status imalo po ranijim propisima, ukoliko ispunjava uslove za
ostvarivanje prava propisana ovim zakonom.
POGLAVLJE IX. PRAVO NA PENZIJU POVRATNIKA U
FEDERACIJU BIH
Član 93.
(1) Povratnici iz
Republike Srpske u Federaciju BiH koji su bili korisnici penzija ostvarenih u
Društvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje BiH Sarajevo i kojima je
isplata penzija vršena na teritoriju današnje Federacije BiH do 30. aprila
1992. godine, od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na penziju kod nositelja
osiguranja u Federaciji BiH.
(2) Pravo iz stava 1. ovog člana mogu ostvariti osobe koje su se vratile u
Federaciju BiH i koje su stekle status povratnika u smislu Zakona o raseljenim
osobama i povratnicima u Federaciji BiH i izbjeglicama iz BiH ("Službene
novine Federacije BiH", broj 15/05).
(3) Korisnici penzija iz st. 1. i 2. ovog člana, kojima je nakon povratka iz
Republike Srpske u Federaciju BiH, nositelj osiguranja priznao pravo na isplatu
penzije, zadržavaju pravo na isplatu penzije i u slučaju ako se kasnije odsele
u inostranstvo.
DIO PETI-OSTVARIVANJE I KORIŠTENJE PRAVA
POGLAVLJE I. POKRETANJE
POSTUPKA
Član 94.
U
postupku ostvarivanja
prava iz
penzijskog
osiguranja
osigurava
se dvostupnost
rješavanja
kod nosioca osiguranja, kao
i sudska
zaštita
prava.
Član 95.
U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog
i invalidskog osiguranja, kao i u postupku utvrđivanja penzijskog staža,
nosilac osiguranja je obavezan da osiguranicima i korisnicima prava pruža
stručnu pomoć.
Član 96.
Postupak za ostvarivanje prava na starosnu
penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, a nakon prestanka osiguranja.
Član 97.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na osnovu
invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika, nadležnog doktora medicine
primarne zdravstvene zaštite ili poslodavca pod uslovom da snosi troškove
medicinskog vještačenja i da ima saglasnost sindikata.
(2) Izuzetno, ukoliko osiguranik nije u
mogućnosti da pokrene zahtjev za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti,
zahtjev u njegovo ime pokreće zakonski zastupnik.
Član 98.
Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu
penziju pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana
porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.
Član 99.
Postupak
za utvrđivanje penzijskog staža pokreće se na zahtjev osiguranika, odnosno
korisnika starosne ili invalidske penzije, kao i na zahtjev člana porodice
umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili
invalidske penzije.
POGLAVLJE II. POSTUPAK
RJEŠAVANJA I ZAŠTITA PRAVA
Član 100.
(1) O pravima iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, kao i o utvrđivanju penzijskog staža rješava nosilac osiguranja.
(2) Staž osiguranja kod nosilaca penzijskog i
invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat će se u
skladu sa sporazumom zaključenim između navedenih subjekata.
(3) Osiguranici koji su ostvarili penzijski staž u BiH do 30. aprila 1992.
godine, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po zakonu i primjenom
međunarodnih ugovora, ostvaruju kod nosioca osiguranja u Federaciji BiH,
ukoliko je posljednje osiguranje bilo na teritoriji koju sada pokriva
Federacija BiH.
(4) Nosilac osiguranja u Federaciji BiH je nadležan i u slučaju ako je staž
osiguranja nakon 30. aprila 1992. godine ostvaren isključivo na teritoriji koju
sada pokriva Federacija BiH, odnosno poseban staž koji se priznaje po propisima
Federacije BiH.
(5) Ukoliko je staž osiguranja ostvaren nakon 30. aprila 1992. godine u oba
entiteta, nosilac osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine prvi pristupa
vođenju postupka ukoliko je posljednji staž osiguranja ostvaren na teritoriji
Federacije BiH, nakon čega se primjenjuje sporazum, drugi propis između
entiteta ili propis države BiH.
(6) Za odlučivanje o pravu na porodičnu penziju, poslije smrti korisnika,
nadležan je nosilac osiguranja u Federaciji BiH ukoliko je na dan smrti
korisnika vršio isplatu penzije.
Član 101.
(1) U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti
podataka u smislu propisa o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
(2) O pravima iz penzijskog i invalidskog
osiguranja nosilac osiguranja rješava na osnovu podataka unesenih u matičnu
evidenciju.
(3) Činjenice koje se ne mogu utvrditi na
osnovu podataka iz matične evidencije, a koje su od značaja za ostvarivanje
prava, utvrđuju se u postupku rješavanja o tim pravima.
Član 102.
(1) Utvrđivanje invalidnosti osiguranika i
nesposobnosti člana porodice, kao uslova za ostvarivanje prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, vrši Institut, u skladu sa propisima o medicinskom vještačenju zdravstvenog
stanja i ovom zakonu.
(2) Institut svojim aktima uređuje postupak
ocjenjivanja radne sposobnosti, utvrđivanje invalidnosti osiguranika i
nesposobnosti člana porodice, obim i sadržaj medicinske dokumentacije potrebne
za vještačenje, nalaze, ocjene i mišljenja koje mogu donijeti organi vještačenja,
definicije svih nalaza, ocjena i mišljenja, sadržaj obrazaca nalaza, ocjene i
mišljenja, kao i postupak revizije i kontrole nalaza, ocjena i mišljenja.
Član 103.
(1) O pravima iz penzijskog i invalidskog
osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža u prvom stepenu rješava nadležna
služba nosioca osiguranja, na čijem
području je osiguranik bio osiguran prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje
prava ili utvrđivanje penzijskog staža.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je od
prestanka osiguranja do podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili
utvrđivanje penzijskog staža prošlo više od 12 mjeseci, u prvom stepenu
nadležna je služba nosioca osiguranja na čijem području podnosilac zahtjeva ima
prebivalište.
(3) O pravima iz penzijskog i invalidskog
osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža, u drugom stepenu rješava direktor
nosioca osiguranja.
Član 104.
Žalba protiv rješenja prvostepenog organa
ne odlaže izvršenje rješenja.
Član 105.
Protiv
rješenja nosioca osiguranja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor
kod nadležnog suda.
POGLAVLJE III.
OSTVARIVANJE PRAVA
Član 106.
(1) Pravo na starosnu penziju osiguranik ima od
prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, pod uslovom da je zahtjev za
ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana prestanka osiguranja.
(2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava
podnesen poslije isteka roka iz stava 1. ovog člana, pravo na starosnu penziju
osiguranik ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na
taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava.
Član 107.
(1) Pravo na invalidsku penziju osiguranik ima
od dana nastanka invalidnosti.
(2) Pravo na invalidsku penziju osiguraniku se
priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti pod uvjetom da je zahtjev za
ostvarivanje prava podnio u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta za
ostvarivanje prava, a ukoliko je zahtjev za ostvarivanje prava podnio nakon
isteka roka od tri mjeseca, pravo na invalidsku penziju se priznaje od dana
podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i za tri mjeseca unazad.
Član 108.
(1) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog
osiguranika član porodice ima od dana kad su ispunjeni uslovi za ostvarivanje
prava, pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri
mjeseca od dana ispunjenja uvjeta.
(2) Pravo na porodičnu penziju iza korisnika
prava član porodice ima od prvog dana narednog mjeseca od dana ispunjenja uvjeta
za ostvarivanje prava pod uvjetom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen
u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta.
(3) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava
podnesen poslije isteka roka iz st. 1. i 2. ovog člana, pravo na porodičnu
penziju član porodice ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad
ako su na taj dan ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava.
Član 109.
(1) Porodična penzija se određuje kao jedna i
kada pravo ostvaruje više članova porodice, pod uvjetom da korisnici ne
zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno.
(2) Ako korisnici zahtijevaju da se penzija
isplaćuje odvojeno, dio penzije koji pripada svakom korisniku određuje se tako
što se iznos penzije iz stava 1. ovog člana podijeli
sa brojem korisnika.
Član 110.
(1) Ako neko od članova porodice podnese
zahtjev za ostvarivanje prava poslije članova porodice koji su ostvarili pravo,
određuje se novi iznos porodične penzije od dana podnošenja zahtjeva i za tri
mjeseca unazad.
(2) Ako nekom od članova porodice prestane
pravo na porodičnu penziju, za preostale korisnike određuje se novi iznos
porodične penzije od prvog narednog dana nakon prestanka prava.
(3) Ako ostvaruje pravo u skladu sa članom 70.
stav 9. ovog zakona, udovica ima pravo na porodičnu penziju od dana smrti
osiguranika, odnosno prvog dana narednog mjeseca od dana smrti korisnika
penzije, ukoliko je zahtjev podnijela u roku od tri mjeseca od dana rođenja
djeteta.
Član 111.
Lice
koje u skladu sa ovim zakonom ispuni uvjete
za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti
samo jedno od tih prava.
POGLAVLJE IV. ISPLATA
PENZIJA
Član 112.
Penzija se isplaćuje od dana
ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u
roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po
isteku tog roka, od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad.
Član 113.
(1) Dospjela novčana primanja proistekla iz
ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od
tri mjeseca, od dana dospjelosti.
(2) Penzija se utvrđuje u mjesečnom iznosu i
isplaćuje unazad, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Član 114.
(1) Nosilac osiguranja je obavezan da penziju
isplaćuje korisniku u Federaciji BiH, putem banaka, a izuzetno i putem pošte, a
što će se urediti posebnim aktom nosioca osiguranja.
(2) Isplata penzije u inostranstvo vrši se u
skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju
kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta.
(3) Penzija se isplaćuje državljaninu Federacije BiH u
inostranstvo, ako takva obaveza postoji po međunarodnom ugovoru. Ako ova
obaveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja može odobriti
isplatu, ako iz porodičnih i zdravstvenih razloga državljanin Federacije BiH
odlazi na stalan boravak u inostranstvo.
Član 115.
(1)
Korisnik penzije je obavezan da, u roku od 15 dana od nastanka,
nosiocu osiguranja prijavi svaku činjenicu koja je od uticaja na korištenje
odnosno obim prava.
(2)
Korisnik penzije kome se isplata vrši van Federacije BiH obavezan
je da na kraju kalendarske godine, nosiocu osiguranja dostavi potvrdu o životu.
(3)
Korisniku penzije koji ne postupi u skladu sa st. 1. i 2. ovog
člana ili se ne odazove pozivu nosioca osiguranja za činjenice za koje je
vezano korištenje prava, isplata penzije se obustavlja.
Član 116.
Korisniku penzije koji u skladu sa ovim
zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, odnosno zasnuje radni
odnos, izuzev osiguranika iz člana 12. c), d) i e) ovog zakona, isplata penzije se
obustavlja za period trajanja osiguranja.
POGLAVLJE V. PONOVNO
ODREĐIVANJE PENZIJE
Član 117.
Korisniku starosne penzije koji stekne
status osiguranika u obaveznom osiguranju, na njegov zahtjev će se odrediti
novi iznos penzije po odredbama ovog zakona ili će se na njegov zahtjev
uspostaviti isplata ranije priznate penzije.
POGLAVLJE VI. PRESTANAK PRAVA
Član 118.
(1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
prestaju smrću korisnika.
(2) Penzija za mjesec u kome je nastupila smrt
korisnika isplaćuje se za cijeli mjesec.
Član 119.
(1) Prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, prestaju kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za
ostvarivanje tih prava.
(2) Prava u skladu sa stavom 1. ovog člana
prestaju od dana prestanka postojanja uslova za ostvarivanje prava.
(3) Ukoliko korisnik porodične penzije kome je
pravo prestalo u skladu sa stavom 1. ovog člana ponovo podnese zahtjev za
ostvarivanje prava na penziju, ponovo će se uspostvaviti isplata ranije
utvrđene penzije.
Član 120.
(1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
prestaju u slučaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi za
ostvarivanje prava.
(2) Postupak za prestanak prava u skladu sa
stavom 1. ovog člana pokreće se po službenoj dužnosti, bez obzira na rok koji
je protekao od dana donošenja rješenja kojim je priznato pravo.
(3) Prava u skladu sa stavom 1. ovog člana
prestaju od dana utvrđenog rješenjem nosioca osiguranja.
Član 121.
(1) Pravo na isplatu penzija i naknada prestaje
na zahtjev korisnika, od dana podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da u zahtjevu
nije precizno naveden datum prestanka.
(2) Ukoliko korisnik kome je isplata penzija i
naknada prestala u skladu sa stavom 1. ovog člana ponovo podnese zahtjev za isplatu
penzije ili naknade, ista mu pripada od dana podnošenja zahtjeva i za tri
mjeseca unazad.
Član 122.
Udovica koja na osnovu smrti supruga iz
novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu
penziju na osnovu supruga iz prvog braka, ako na dan smrti drugog supruga ima
djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da
prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti.
Član 123.
Udovac
koji na osnovu smrti supruge iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu
penziju, ima pravo na porodičnu penziju po osnovu supruge iz prvog braka, ako
na dan smrti druge supruge ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na
porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti.
DIO ŠESTI-FINANSIRANJE
POGLAVLJE I. TEKUĆE FINANSIRANJE
Član 124.
Sredstva za ostvarivanje prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja i rad nosioca osiguranja obezbjeđuju se iz:
a)
doprinosa,
b)
Budžeta Federacije BiH,
c)
Budžeta BiH,
d)
izdavanja u zakup i prodaje imovine nosioca osiguranja,
e)
kamata na novčana sredstva,
f)
usluga stručne službe nosioca osiguranja,
g)
subvencija, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.
Član 125.
Sredstva iz člana 124. ovog zakona koriste se za:
a)
isplatu penzija i naknada
b)
troškove isplate penzija,
c)
troškove za rad organa i stručne službe nosioca osiguranja,
d)
troškove medicinskog vještačenja,
e)
nabavku opreme za rad stručne službe nosioca osiguranja,
f)
izgradnju i održavanje poslovnih objekata nosioca osiguranja,
g)
ostale troškove u skladu sa zakonom.
POGLAVLJE II. DOPRINOSI
Član 126.
Doprinosi, obveznici doprinosa, uplatioci
doprinosa, osnovice i stope doprinosa, način obračuna i rokovi plaćanja, kao i
druga pitanja koja se odnose na doprinose uređuju se posebnim zakonom.
Član 127.
Stopa doprinosa za osiguranika kome se staž
osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uvećava se aktuarski neutralno, a što
će se precizirati posebnim zakonom.
Član 128.
(1) Obveznik uplate doprinosa je obavezan da uplati doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje za sve obveznike doprinosa, u skladu sa posebnim zakonom.
(2) Ukoliko ne
postoji obveznik uplate doprinosa iz stava 1. ovog člana, utvrđene zaostale
obaveze može izmiriti i sam osiguranik ili kupac obveznika uplate doprinosa,
kao i drugi organ uprave u skladu sa posebnim propisom.
POGLAVLJE III. SREDSTVA IZ BUDŽETA
FEDERACIJE BIH
Član 129.
(1) Federacija BiH iz Budžeta obezbjeđuje nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza
nastalih po osnovu prava:
a)
ostvarenih na osnovu posebnih propisa
o povoljnijem penzionisanju,
b)
ostvarenih na osnovu posebnog staža iz člana 36. ovog zakona,
c)
isplate penzija vojnim osiguranicima pripadnicima bivše JNA državljanima BiH (u daljnjem
tekstu: vojni osiguranici bivše JNA)–korisnicima penzije koji imaju
prebivalište na teritoriji Federacije BiH, a kojima se penzija isplaćuje u
visini 50% iznosa penzije određene u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana
stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12).
(2) Korisniku penzije iz stava 1. tačka c. ovog člana penzija se isplaćuje u
drugu državu u skladu sa članom 114. ovog
zakona.
(3) Sredstva za isplatu penzija iz stava 1. tačka c. ovog člana obezbjeđuju se
na osnovu podataka koje dostavi nosilac osiguranja.
Član 130.
(1) Financijsko poslovanje nosioca osiguranja obavlja se
preko računa Budžeta Federacije BiH.
(2) Sredstva za obavljanje djelatnosti nosioca osiguranja
osiguravaju se prema odredbama ovoga Zakona i drugih zakona.
(3) Prihodi i sredstva za financiranje rashoda iz člana 125.
ovoga zakona i njihov raspored utvrđuju se finansijskim planom nosioca
osiguranja koji je sastavni dio Budžeta Federacije BiH.
(4) Izuzetno od stava 3. ovoga člana, prihode ostvarene prema
članu 124. tačka f) i g) ovoga zakona nosilac osiguranja može koristiti za
posebne namjene prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima uz
prethodnu saglasnost ministarstva financija.
(5) Ukoliko prihodi nosioca osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija,
u tekućem mjesecu, potrebna razlika sredstava namirit će se iz Budžeta
Federacije BiH, odnosno drugih izvora koje obezbijedi Federacija BiH, a po
zahtjevu nosioca osiguranja, koji će prethodno odobriti Federalno ministarstvo
finansija.
(6) Višak sredstava od doprinosa i drugih
izvora prebacuje se u Budžet Federacije BiH.
Član 131.
(1) Sredstva iz člana 129. i 130. ovog zakona,
Federacija BiH obezbjeđuje mjesečno, najkasnije do petog u mjesecu za prethodni
mjesec.
(2) Federalno ministarstvo finansija donosi Pravilnik kojim se uređuje način obračuna i utvrđivanja visine
obaveze u skladu sa stavom 1. ovog člana.
DIO SEDMI-NAKNADA ŠTETE
Član 132.
Naknada štete pričinjene nosiocu osiguranja, kao i povrat
novčanih primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja isplaćenih bez pravnog
osnova vrši se po propisima koji uređuju obligacione odnose, ako ovim zakonom
nije drugačije propisano.
Član 133.
Lice kome je na teret nosioca osiguranja izvršena isplata,
na koju nije imao pravo po ovom zakonu, obavezno je da vrati nosiocu osiguranja
primljeni iznos ako je:
a) na osnovu neistinitih ili netačnih podataka koje je znalo
ili je moralo znati da su neistiniti odnosno netačni, ili na drugi protivpravan
način ostvarilo pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ili je ostvarilo
pravo u većem obimu nego što mu po ovom zakonu pripada,
b) koristilo pravo zbog toga što nije prijavio promjene koje
utiču na korištenje, gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za
te promjene i
c) primilo novčani iznos veći od iznosa koji mu pripada po
ovom zakonu.
Član 134.
U slučaju iz člana 133. ovog zakona nosilac osiguranja
donosi rješenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa novčanog primanja u kome
navodi visinu preplaćenog iznosa, rokove i način za vraćanja.
Član 135.
Ako je lice iz člana 133. ovog zakona korisnik penzije, nosilac
osiguranja rješenjem može odrediti da preplaćeni iznos bude nadoknađen
obustavom do trećine mesečnog iznosa penzije sve dok se na taj način ne izmiri
preplaćeni iznos.
Član 136.
(1) Nosilac osiguranja je obavezan da traži naknadu štete od
lica koje je prouzrokovalo invalidnost ili smrt osiguranika.
(2) Ako je lice iz stava 1. ovog člana radnik i ako je štetu
prouzrokovalo u vezi sa radom, za štetu odgovara poslodavac kod kojeg se radnik
nalazi u radnom odnosu.
(3) Radnik je odgovoran za štetu koju je prouzrokovao namjerno
ili iz krajnje nepažnje.
(4) Odgovornost za štetu iz st. 2. i 3. ovog člana je
solidarna.
Član 137.
Nosilac osiguranja je obavezan da traži naknadu štete od
poslodavca i u slučaju ako su invalidnost ili smrt osiguranika nastali zbog
toga što nisu bile provedene mjere zaštite i zdravlja na radu, u skladu sa
propisima o zaštiti na radu.
Član 138.
(1) U slučaju kada šteta predstavlja trajno novčano davanje, nosilac
osifuranja može tražiti naknadu jednokratnom isplatom u cjelini.
(2) Iznos iz stava 1. ovog člana obračunava se prema visini
novčanog davanja i očekivanom prosječnom vremenu korištenja prava na novčano
primanje.
Član 139.
Pri utvrđivanju visine štete ne uzimaju se u obzir iznos
uplaćenog doprinosa i penzijski staž osiguranika.
Član 140.
Rokovi zastarjelosti potraživanja naknade štete u
slučajevima iz ovog zakona počinju teći od dana kada je u upravnom postupku
postalo konačno rješenje kojim je priznato pravo iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, odnosno kojim je utvrđena preplata novčanog primanja.
DIO OSMI-NADZOR I
KAZNENE ODREDBE
Član 141.
(1) Nadzor nad radom nosioca osiguranja vrši Ministarstvo, Federalno ministarstvo pravde i Federalna
uprava za inspekcijske poslove, svako u okviru svoje nadležnosti.
(2) U vršenju inspekcijskog nadzora nadležni
inspektor ili drugo ovlašteno lice, za utvrđene nepravilnosti preduzima mjere
prema općim ovlaštenjima propisanim zakonom kojim se
uređuje odgovarajuća oblast inspekcija.
(3) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa
donesenih za njegovo sprovođenje u dijelu koji se tiče obaveze evidentiranja,
kontrole i naplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije BiH.
Član 142.
(1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM
kazniće se za prekršaj:
a)
poslodavac ako postupa suprotno odredbama ovog zakona,
b)
osiguranik ako postupa suprotno odredbama ovog zakona,
(2) Za prekršaj iz stava 1. tačka a) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM, kazniće se i odgovorno lice poslodavca.
Član 143.
(1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM
kazniće se za prekršaj nosilac osiguranja ako:
a) nadležnoj inspekciji ili drugom ovlaštenom licu onemogući ostvarivanje
uvida u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o
pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rješavaju u upravnom
postupku ili ne postupi po nalozima upravne inspekcije,
b) Ministarstvu koje vrše nadzor nad primjenom zakona, onemogući uvid u
upravno rješavanje, ne dostave potrebne podatke, spise i obavještenja o
pitanjima koja se rješavaju u upravnom postupku,
c) ne postupi u skladu sa uputom ili zahtjevom Ministarstva.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana,
novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kazniće se i odgovorno lice u nosiocu
osiguranja.
DIO DEVETI-PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 144.
(1) Korisnicima prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, koji su prava
ostvarili po propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona,
ta prava se obezbjeđuju i dalje, u dostignutom iznosu posljednje isplaćene
penzije, odnosno penzije usklađene sa posljednjim koeficijentom prije stupanja
na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati sa odredbama ovog zakona.
(2) Pravo na penziju ostvareno po propisima koji
su važili prije stupanja na snagu ovog zakona neće se ponovo određivati po odredbama
ovog zakona, osim u slučajevima određenim ovim zakonom.
Član 145.
Penzijski staž, na osnovu koga se ostvaruju
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obuhvata i penzijski staž u
skladu sa propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona.
Član 146.
Kada se ne
raspolaže podacima o penzijskom stažu registriranom u matičnoj evidenciji,
penzijski staž utvrdit će se na osnovu slijedeće dokumentacije:
- radne
knjižice,
-
pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu,
- rješenja
o prijemu u radni odnos,
- rješenja o rasporedu na radno mjesto i
prestanku radnog
odnosa,
-
obavještenja o plaći i stažu osiguranja,
-
prijepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju,
- drugih
odgovarajućih dokumenata.
Član 147.
Izuzetno od člana 40. ovog zakona,
osiguranik muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši u:
a)
2016. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
b)
2017. godini 61 godinu života i 35 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,
c)
2018. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina staža
osiguranja,
d)
2019. godini 62 godine i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
e)
2020. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina staža
osiguranja,
f)
2021. godini 63 godine i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
g)
2022. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina staža
osiguranja,
h)
2023. godini 64 godine života i 38 godina i šest mjeseci staža
osiguranja,
i)
2024. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina staža
osiguranja.
Član 148.
Izuzetno od člana 40.
ovog zakona, osiguranik žena ima pravo na starosnu penziju kad navrši u:
a)
2016. godini 55 godina života i 35 godina staža osiguranja,
b)
2017. godini 56 godina života i 35 godina i tri mjeseca staža
osiguranja,
c)
2018. godini 56 godine i šest mjeseci života i 35 godina i šest
mjeseci staža osiguranja,
d)
2019. godini 57 godina i 35 godina i devet mjeseci staža
osiguarnja,
e)
2020. godini 57 godina i šest mjeseci života i 36 godina staža
osiguranja,
f)
2021. godini 58 godina i 36 godina i tri mjeseca staža osiguranja,
g)
2022. godini 58 godina i šest mjeseci života i 36 godina i šest
mjeseci staža osiguranja,
h)
2023. godini 59 godina života i 36 godina i devet mjeseci staža
osiguranja,
i)
2024. godini 59 godina i šest mjeseci života i 37 godina staža
osiguranja,
j)
2025. godini 60 godina života i 37 godina i tri mjeseca staža
osiguranja,
k)
2026. godini 60 godina i šest mjeseci života i 37 godina i šest
mjeseci staža osiguranja,
l)
2027. godini 61 godinu života i 37 godina i devet mjeseci staža
osiguranja,
m) 2028. godini 61 godinu i šest mjeseci
života i 38 godina staža osiguranja,
n)
2029. godini 62 godine života i 38 godina i tri mjeseca staža
osiguranja,
o)
2030. godini 62 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest
mjeseci staža osiguranja,
p)
2031. godini 63 godine života i 38 godina i devet mjeseci staža
osiguranja,
q)
2032. godini 63 godine i šest mjeseci života i 39 godina staža
osiguranja,
r)
2033. godini 64 godine života i 39 godina i tri mjeseca staža
osiguranja,
s)
2034. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest
mjeseci staža osiguranja.
Član 149.
Izuzetno
od člana 40. ovog zakona, osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada
navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života.
Član 150.
Osiguranicima iz čl. 147, 148. i 149. ovog zakona,
za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina
života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 %.
Osiguranicima
iz člana 40. ovog zakona, za svaku godinu kasnijeg
odlaska u starosnu penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos
ostvarene penzije uvećava se za 2 (dva) %.
Član
152.
(1) U slučaju smrti korisnika
penzije sa prebivalištem u Federaciji BiH i Distriktu Brčko, nasljedniku-članu
uže porodice, koje izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u
visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu
prije smrti korisnika penzije.
(2) Zahtjev za naknadu troškova
sahrane podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.
(3) Postupak i potrebnu
dokumentaciju za ostvarivanje naknada iz stava 1. ovog člana, urediće nosilac
osiguranja svojim aktom.
Član 153.
U roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona uskladit će se odredbe drugih zakona koji reguliraju pitanja
obuhvaćena ovim zakonom sa odredbama ovog zakona.
Član 154.
Nosilac osiguranja će svoje postupanje i
opće akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 155.
Federalno ministarstvo finansija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
donijeti Pravilnik iz člana 131. stav 2. ovog zakona.
Član 156.
Do donošenja propisa iz čl. 153., 154. i 155. ovog zakona, primjenjivaće se propisi
koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 157.
Postupci
koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima
koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
Član 158.
Ovaj zakon stupa na snagu 01.01.2016. godine i objavit će se u “Službenim
novinama Federacije BiH”.
Član 159.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da
važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 29/98,
49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12).
O b r a z l o ž e nj e
Prednacrta Zakona penzijskom i invalidskom osiguranju
I USTAVNI OSNOV
Ustavni osnov za donošenje ovog Zakona nalazi se u odredbama člana
III.2.e), III.3.(3) i člana III.4.j) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,
prema kojima su federalna vlast i kantoni nadležni za oblast socijalne
politike. Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji
se tiču ove nadležnosti, a kantoni su posebno nadležni za provođenje socijalne
politike i uspostavu službi socijalne zaštite.
Prema odredbama člana IV. A. 20. (1) d) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nadležan je za donošenje
zakona o vršenju funkcija federalne vlasti.
II NAČELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKON
Ovaj Zakon se zasniva na načelima ustavnosti, zakonitosti, uzajamnosti i solidarnosti kojima se
osiguranicima obezbjeđuju prava u slučaju starosti i invalidnosti, a u slučaju
smrti osiguranika odnosno korisnika penzije pravo se obezbjeđuje članovima
njihovih porodica.
III RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Strategijom reforme penzijskog sistema u
Federaciji BiH, koja usvojena je na Parlamentu Federacije BiH (na
Predstavničkom domu 11. i 12. oktobra 2013. godine, a na Domu naroda 06.
februara 2014. godine), utvrđeni su novi pravci reforme penzijskog sistema u
Federaciji BiH, a na osnovu čega je interresorna Radna grupa za izradu teksta
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, sačinila ovaj tekst
Prednacrta zakona.
Predloženi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju polazi od smjernica
koje su se bazirale na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti penzijskog
sistema u Federaciji BiH i pokazanim lošim demografskim izgledima. Ukratko,
Strategija je procijenila da će se, ako se postojeći penzijski sistem u Federaciji
BiH ne reformira, i ako se nastave umjereni ekonomski i demografski trendovi,
pad radnosposobnog stanovništva preliti na pad zaposlenih/osiguranika i prihoda
od doprinosa, što će se prema postojećem sistemu „koeficijenta“ (tj. isplati
onoliko koliko imaš) nužno odraziti i na buduću visinu relativnih penzija.
Ponovljena simulacija sistema bez reforme (bazna ili „status quo“ simulacija)
sa novim podacima potvrđuje nalaze iz Strategije.
IV OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH PRAVNIH RJEŠENJA
Čl. 1. do 3. - Ovim odredbama definisano
je šta se uređuje ovim zakonom, definisana su značenja pojedinih pojmova koji
se koriste u zakonu, a čije značenje nije objašnjeno u samom tekstu ovog zakona
ili drugog propisa, te neka od načela na kojima se osiguranicima obavezno osiguravaju
prava za slučaj starosti ili invalidnosti, a članovima njihovih porodica prava
u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije.
Čl. 4. do 8. - Ovim odredbama propisana su prava
koja se osiguravaju penzijskim i invalidskim osiguranjem, uslovi pod kojima se
ostvaruju i koriste, te od čega zavisi obim tih prava.
Odredbom člana 5. zakona propisano je da su prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja neotuđiva, lična i materijalna, te da se ne mogu
prenositi na drugoga niti naslijediti. Također, propisana su pitanja zastare,
dospjelosti, kao i da ista mogu biti predmet izvršenja i obezbjeđenja, u skladu
sa zakonom.
Nadalje, propisan je način korištenja i prestanak prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, te pitanja vezana za sam postupak ostvarivanja prava (čl.
6.- 8.).
Član 9. – Ovom odredbom propisano je ko se, u smislu ovog zakona, smatra
osiguranikom.
Čl. 10. do 16. – Ovim odredbama propisano je koja se lica smatraju osiguranikom u
obaveznom osiguranju, osiguranikom zaposlenikom, te osiguranikom samostalnih
djelatnosti.
Također, propisano je šta je osiguranik vjerski službenik, osiguranik
poljoprivrednik, kao i da se osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra i lice
za koje je po propisima iz oblasti nezaposlenosti uplaćen doprinos za penzijsko
i invalidsko osiguranje (Čl.13.-15.).
Odredbom člana 16. propisano je kada se stiče status osiguranika, a kada
prestaje.
Čl. 17. i 18. - Ovim odredbama propisano je ko se smatra osiguranikom u obaveznom osiguranju u
određenim okolnostima i šta je potrebno za sticanje ovog statusa.
Čl. 19. do 21. – Ovim odredbama propisano je ko se može osigurati na dobrovoljno
osiguranje, od kada se obezbjeđuje to osiguranje, kada prestaje, te ko utvrđuje
status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju.
Član 22. – Ovom odredbom propisano je šta obuhvata penzijski staž na osnovu kojeg
se stiču prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Član. 23. – Ovom odredbom propisano je da se pod stažom osiguranja podrazumijeva
staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim
trajanjem.
Čl. 24. do 29. – Ovim odredbama detaljno je definisano šta se računa u staž osiguranja sa
efektivnim trajanjem, te da se u isti računa samo vrijeme za koje je uplaćen
doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Jača veza iznosa penzije i doprinosa koja se uvodi bodovnom formulom
motivirat će interes osiguranika da im se doprinosi redovno uplaćuju, te
demotivirati poslodavce da tu obavezu izbjegavaju bilo neuplatom bilo plaćanjem
na crno. Tome treba doprinijeti budući razvoj informacijskog sistema penzijskog
i invalidskog osiguranja gdje bi svaki osiguranik imao pristup svojim podacima
o stažu i uplatama doprinosa, te mogao adekvatno reagirati u slučaju
nepravilnosti. Očekuje se da novi sistem s vremenom potakne naplatu za 3
postotna poena do 2018, te za još 5 postotna poena do 2080.
Član 30. – Ovom odredbom propisano je šta se računa u staž osiguranja sa uvećanim
trajanjem, te stepen uvećanja staža osiguranja.
Čl. 31. i 32. – Ovim odredbama
propisani su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da bi određeno radno mjesto,
odnosno posao moglo biti utvrđeno kao naročito teško, opasno i štetno po
zdravlje, kao i koja su radna mjesta, odnosno poslovi na kojima osiguranik
poslije navršenih određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju
profesionalnu djelatnost, te šta se ovim osiguranicima računa u staž osiguranja
sa uvećanim trajanjem.
Čl. 33. do 35. – Ovim odredbama propisano je ko utvrđuje radna mjesta na kojima se staž
osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, postupak utvrđivanja, evidencije i
revizije ovih radnih mjesta.
Čl. 36. do 38. – Ovim odredbama propisano je kojim licima i koji period se u penzijski
staž računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju.
Također, propisano je da navedeni staž ne čini staž osiguranja, bez obzira
da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranje, te da se licima koja
su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban
staž ne računa u penzijski staž (čl. 37 i 38.).
Član 39. – Ovom odredbom propisana su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
u skladu sa ovim Zakonom.
Član 40. – Ovom odredbom propisani su uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu
penziju. Naime, propisano je da pravo na starosnu penziju osiguranik ima kada
navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje
20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez
obzira na godine života.
Čl. 41. i 42. – Ovim odredbama propisano je da se osiguraniku koji ima navršen staž
osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na
starosnu penziju snižava za ukupno uvećanje staža, propisuje se šta predstavlja
uvećanje staža, te maksimalno snižavanje starosne granice.
Čl. 43. do 47. – Ovim odredbama propisan je način utvrđivanja visine starosne penzije i
to prelaskom na novi sistem utvrđivanja, odnosno uvođenjem bodovne formule za
utvrđivanje početne visine penzije.
Obračun penzije bodovnom formulom bazira se na stažu osiguranja i uplaćenim
doprinosima. Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stječe
bodove proporcionalno uplaćenom–1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna
plaća u Federaciji BiH (2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0.5
boda ako je bila pola prosječne, itd.). U trenutku odlaska u penziju,
osiguraniku se iznos penzije utvrđuje na način da se ukupan broj bodova
ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednosti
boda.
Strategija je odredila da se startna (prva) vrijednost boda treba
izračunati na način da prve penzije po bodovnom sistemu ne odstupaju od zadnjih
penzija utvrđenih po starom sistemu. Na osnovu podataka Federalnog zavoda za
penzijsko i invalidsko osiguranje o penzijama ostvarenima u 2014. i 2015.
godini utvrđena je ravnotežna vrijednost boda od 14.3 KM. Primjena jedinstvene
vrijednosti boda rezultira u vrlo sličnim iznosima penzije za osobe koje su
imale podjednake plaće i duljine staža prije i poslije 1999. godine. Za one
koji su sav ili većinu staža ostvarili prije 1999. godine stara je formula
podcjenjivala, a za one sa većinom staža poslije 1999. precjenjivala iznose
penzija u odnosu na bodovnu formulu. Razlog tome je metodologija primjene
postojećeg koeficijenta u određivanju visine penzije u Federaciji BiH poslije
1999. godine u korist staža i doprinosa ostvarenih poslije 1999. godine. Ovim
prijedlogom zakona predlaže se postepeno ispravljanje ovakvog pristupa u
periodu od 10 godina.
U prvoj bi se godini za staž poslije 1999. godine vrijednost boda
korigirala za 64%, a za staž prije 1999. godine za 37.5%. Korekcija bi se kroz
godine smanjivala (Čl. 47), da bi se od 2025. godine primjenjivala jedinstvena
vrijednost boda bez ikakvih dodatnih korekcija. Na ovaj bi se način izbjegle
velike promjene u visini početnih penzije prije i poslije stupanja na snagu
ovog zakona. Tabela pokazuje nekoliko primjera osiguranika sa prosječnim
plaćama i različitim godinama staža prije i poslije 1999. godine. Vidljivo je
da će se penzija za nove osiguranike sa puno staža nakon 1999. godine povećavati
sporije od osiguranika s puno staža prije 1999. godine Za one sa sličnom
duljinom staža prije i poslije 1999. godine razlike neće biti. Kao što se iz tabele
vidi, krajnji rezultat nakon prijelaznog perioda je potpuno ujednačavanje
penzije za iste uvjete staža i uplaćene doprinose.
Tabela: Korektivni faktori bodovne formule u periodu 2016-2025 za
osiguranika sa prosječnom plaćom
Član
48. do 50. – Ovim odredbama definisani su pojmovi invalidnosti, smanjene
radne sposobnosti, gubitka radne sposobnosti, potpune nesposobnosti za
privređivanje, povrede na radu, te profesionalen bolesti.
Član 51. - Ovom odredbom propisano je ko
utvrđuje Pravilnik o listi profesionalnih bolesti.
Čl. 52. do 57. – Ovim odredbama propisana su prava osiguranika kod kojeg je utvrđena
smanjena radna sposobnost, te ko obezbjeđuje ta prava.
Član 58. – Ovom odredbom propisana su prava osiguranika kod kojeg je utvrđena I
kategorija invalidnosti.
Član 59. – Ovom odredbom propisano je da kada nosilac osiguranja donosi rješenje o
pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja za koja je potrebno utvrditi
invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, isto donosi na osnovu
činjenica utvrđenih nalazom, ocjenom i mišljenjem Instituta za medicinsko
vještačenje zdravstvenog stanja. Takođe, istom odredbom propisno je da nalaz,
ocjena i mišljenja Instituta kojim je kod osiguranika utvrđena I kategorija
invalidnosti podliježe reviziji.
Član 60. – Ovom odredbom propisano je da se invalidska penzija određuje na isti
način kao i starosna, odnosno množenjem ličnih bodova osiguranika i vrijednosti
općeg boda na dan ostvarivanja prava.
Uvođenje striktnije procedure i metodologije ocjene preostale radne
sposobnosti smanjit će broj novih invalidskih penzija. Kao rezultat očekuje se
da udio invalidskih penzija u ukupnom padne sa sadašnjih 23% na 18% u slijedeće
tri decenije, te na 11% (koliko danas iznosi u Europskoj uniji) za slijedećih
30-40 godina.
Čl. 61. i 62. – Ovim odredbama propisano je da invalidska penzija za osiguranika koji ima
manje od 15 godina staža osiguranja ne može biti manja od iznosa najniže penzije
određene u skladu sa ovim zakonom, kao i da se određuje za staž osiguranja od
15 godina, a za osiguranika kog koga je invalidnost prouzrokovana povredom na
radu ili profesionalnom bolešću za staž osiguranja od 40 godina.
Član 63. – Ovom odredbom propisan je način utvrđivanja invalidske penzije kada je
invalidnost prouzrokovana djelimično povredom na radu ili profesionalnom
bolešću, a djelimično povredom van rada ili bolešću.
Čl. 64. do 66. – Ovim odredbama propisan je način utvrđivanja ličnog koeficijenta za
osiguranika koji do nastanka invalidnosti ima plate, odnosno osnovice
osiguranja samo u kaledarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, za
osiguranika koji do nastanka invalidnosti nije ostavrio platu ni za jedan
mjesec, te za osiguranika koji je osiguran pod posebnim okolnostima.
Član 67. – Ovom odredbom propisano je pravo na naknadu za fizičku onesposobljenost,
uvjeti sticanja, način utvrđivanja i ostvarivanja ovog prava.
Čl. 68 do 77. – Ovim odredbama propisano je pravo na porodičnu penziju, uslovi pod
kojima udovica stiče ovo pravo (čl. 70.), udovac (čl. 71), te dijete (čl.73.), kao
i način određivanja ovog prava.
Predloženim rješenjima pooštreni su uvjeti za sticanje
ovog prava, a radi smanjenja broja porodičnih penzija, te podsticanje
potencijalnih korisnika ovih penzija na uključivanje u tržište rada, a što je i
jedan od pravaca reforme utvrđenih Strategijom reforme penzijskog sistema u
Federaciji BiH.
Čl. 78. do 80. Ovim odrebama propisan je način usklađivanja vrijednosti općeg boda, te
penzija. Naime, predviđeno je da se vrijednost općeg boda usklađuje 15. aprila
svake godine, počev od 2016. godine, prema procentu promjene prosječne bruto
plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzije od 1. januara svake
godine, počev od 2016. godine, prema troškovima života. Također, propisuje se i
mogućnost vanrednog usklađivanja penzija.
U skladu sa Strategijom, predloženo usklađivanje vrijednosti boda sa rastom
plaća (čl. 78) održava potpunu proporcionalnost početne vrijednosti penzije sa
doprinosima i produktivnosti generacije koja odlazi u penziju. Jednom odobrena
penzija doživotno se usklađuje sa troškovima života (čl. 79), dakle njena
realna kupovna moć nikada ne pada. Ako su ekonomska kretanja u zemlji povoljna,
tj. ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete (čl. 80), može se donijeti
odluka o dodatnom usklađivanju iznad troškova života, ali ne više od polovice
rasta realnih plaća (tzv. švicarska formula). Ovim se modelom za potrebe
usklađivanja napušta dosadašnja upotreba koeficijenta koji se izračunava na
temelju prihoda od doprinosa. Premda koeficijent održava penzijski sistem u
finansijskoj ravnoteži, na dugi rok ne ispunjava njegove socijalne ciljeve. U
uvjetima starenja stanovništva i pogoršavanja demografskih karakteristika penzijskog
sistema primjena koeficijenta vodit će eroziji i početnih penzija i onih u
isplati.
Predloženo napuštanje
sistema koeficijenta i uvođenje redovnog i transparentnog usklađivanja penzija
ispravlja taj trend i uvodi najbolju svjetsku praksu i u penzijski sistem u Federaciji
BiH.
Član 81. i 82. – Ovim odredbama propisano je
kome pripada najniži iznos penzije, uvjeti za ostvarivanje, te iznos najniže
penzije. Najniža penzija je socijalna kategorija i zakon predlaže
da se je to iznos najniže penzije isplaćen u decembru 2015. godine (čl. 81).
Najniža penzija pripadala bi svima koji ispunjavanju uvjete za penziju, a
usklađivala bi se sa troškovima života, kako se na dugi rok njena realna
kupovna moć, tj. količina roba i usluga koja se njome može kupiti, ne bi
smanjivala.
Član 83. – Ovom odredbom jasno je propisano da se pravo na starosnu i invalidsku
penziju obezbjeđuje nakon prestanka osiguranja.
Član 84. – Ovom odredbom propisano je da promjene zdravstvenog stanja korisnika
starosne penzije koji zasnuje radni odnos, nakon ostvarivanja prava na penziju,
bez obzira na uzrok, ne mogu biti razlog za ponovno određivanje penzije.
Čl. 85. do 88. – Ovim odredbama propisano je pod kojim uvjetima se osiguranicima ne
obezbjeđuju prava na osnovu smanjene radne sposobnosti (čl.85.), pravo na
prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju (čl. 86.), prava na osnovu povrede na radu
ili profesionalne bolesti (čl. 87.), te da se osiguraniku u dobrovoljnom
osiguranju također ne obezbjeđuju prava na osnovu povrede na radu ili
profesionale bolesti (čl. 88).
Član 89. i 90. – Ovim odredbama propisano je da se pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje
članu porodice umrlog osiguranika, odnsono korisnika penzije koji nije u
obaveznom osiguranju (čl. 89.), te pod kojim uvjetima se ne može ostvariti i
koristiti pravo na porodičnu penziju (čl. 90.).
Član 91. – Ovom odredbom propisan je uvjet pod kojim se pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje
supružniku, kada korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa
navršenih 65 godina života.
Član 92. – Ovom odredbom propisano je da se prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja obezbjeđuju i licu koje nema status osiguranika po ovom zakonu, ali
je taj status imalo po ranijim propisima i ukoliko ispunjava uvjete za
ostvarivanje prava po ovom zakonu.
Član 93. – Ovom odredbom propisano je pravo na penziju povratnicima u Federaciju
BiH, kao i uvjeti za njegovo ostvarivanje.
Član 94. i 95. – Ovim odredbama propisano je da se u postupku ostvarivanja prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava dvostepenost rješavanja, te
sudska zaštita, kao i obaveza nosioca osiguranja da u postupku ostvarivanja
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osiguranicima i korisnicima prava
pruža stručnu pomoć.
Čl. 96. do 99. – Ovim odredbama propisano je na čiji se zahtjev pokreće postupak za
ostvarivanje prava na starosnu penziju (čl. 96.), prava na osnovu invalidnosti
(čl. 97), prava na porodičnu penziju (čl. 98.), te postupak za utvrđivanje
penzijskog staža (čl. 99).
Član 100. i 101. – Ovim odredbama propisano je da o pravima iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, kao i o utvrđivanju penzijskog staža rješava nosilac osiguranja, te
je definisana nadležnost nosioca osiguranja u situacijama kada je staž
osiguranja ostvaren do ili nakon 30. aprila 1992. godine.
Također, propisano je da o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja
rješava nosilac osiguranja i to na osnovu podataka unesenih u matičnu evidenciju
čiju tačnost kontroliše nosilac osiguranja a prema propisima o matičnoj
evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja.
Član 102. – Ovom odredbom propisano je pravo Instituta za medicinsko vještačenje
zdravstvenog stanja za utvrđivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti
člana porodice, kao i obaveza Instituta da svojim aktima uredi sva pitanja
vezana za postupak medicinskog vještačenja.
Čl. 103 do 105. – Ovim odredbama propisano je ko rješava o pravima iz penzijskog i
invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža u prvom stepenu
(čl.103.), te su definisana pitanja vezana za žalbu na rješenja donesena u
prvostepenom, te drugostepenom postupku (čl. 104. i 105.).
Čl. 106. do 108. – Ovim odredbama propisano je od kada se priznaje pravo na starosnu
penziju (čl. 106.), pravo na invalidsku penziju (čl. 107.), te pravo na
porodičnu penziju (čl. 108.).
Član 109. i 110. – Ovim odredbama propisan je način utvrđivanja porodične penzije kada na
istu pravo ostvaruje više članova porodice, te od kada udovica ima pravo na
porodičnu penziju kada je dijete osuguranika, odnosno korisnika penzije rođeno
300 dana nakon njegove smrti.
Član 111. – Ovom odredbom propisano je da lice koje ispuni uvjete za ostvarivanje
prava na penziju po više osnova, može po vlastitom izboru, koristiti samo jedno
od tih prava.
Čl. 112. i 113. – Ovim odredbama propisan je rok za isplatu penzija, te rok zastarijelosti
dospjelih novčanih primanja proisteklih iz ostvarenog prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja.
Novim zakonom ovaj rok skraćen je sa šest mjeseci koliko je u važećem
zakonu, na tri mjeseca, a sve u cilju ubrzanja postupka za ostvarivanje prava
iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Član 114. – Ovom odredbom propisan je način isplate penzije korisniku u Federaciji
BiH, te korisniku u inostranstvo.
Član 115. – Ovom odredbom propisan je rok u kojem je korisnik penzije obavezan
nosiocu osiguranja prijaviti svaku promjenu koja može uticati na korištenje,
odnosno obim prava. Propisana je također obaveza korisnika penzije kome se ista
isplaćuje van granica BiH, da do kraja kalendarske godine, nosiocu osiguranja
dostavi potvrdu o životu, kao i da se, ukoliko korisnik penzije ne postupi po
odredbama ovog člana, isplata penzije obustavlja.
Član 116. – Ovom odredbom propisano je kada se korisniku penzije isplata iste
obustavlja.
Član 117. – Ovom odredbom propisano je da se korisniku starosne ili invalidske
penzije koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, na njegov
zahtjev određuje novi iznos penzije, propisan je način njegovog utvrđivanja,
kao i rok od kada se priznaje. Također, propisano je da će se korisnicima
starosne penzije kojim je to pravo priznato po propisima koji su važili do
stupanja na snagu ovog zakona, naknadno navršeni staž priznati po odredbama
ovog zakona.
Čl. 118. do 121. – Ovim odredbama propisane su situacije pod kojim prestaju prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja, ko pokreće postpak za prestanak prava, te
šta se dešava ukoliko korisnik prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
kome su ta prava prestala ponovo podnese zahtjev za ostvarivanje istih.
Član 122. i 123. – Ovim odredbama propisano je kada udovica/udovac mogu ostavrito pravo na
porodičnu penziju u situaciji kada su postojala dva zaključena braka.
Član 124. i 125. – Ovom odredbama propisani su izvori iz kojih se finansiraju prava iz
penzijsog i invalidskog osiguranja i rad nosioca osiguranja, te u koje svrhe se
ta sredstva koriste (čl.125.).
Čl. 126. do 128. – Ovim odredbama propisano je da će se sva pitanja vezana za doprinose za
penzijsko i invalidsko osiguranja urediti posebnim zakonom, te da će se stopa
doprinosa za osiguranika kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem
uvećavati aktuarski neutralno.
Naime, stope doprinosa koje se po važećim propisima plaćaju za radna mjesta
gdje se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju su oko tri puta niže od
aktuarski pravičnih stopa, što snižava trošak rada za današnje poslodavce, a
prebacuje dopunski trošak prijevremenog penzionisanja ovih zanimanja na buduće
generacije. U skladu sa općim ciljevima stvaranja jače veze između penzija i
uplaćenih doprinosa, kao i osiguranja dugoročne održivosti sistema, zakon predviđa
ispravljanje ove neravnoteže i uvođenje aktuarski pravednih/neutralnih stopa
doprinosa. Stope doprinosa utvrdit će se izmjenama Zakona o doprinosima.
Čl. 129. do 131. – Ovim odredbama propisano je da Federacija BiH iz Budžeta obezbjeđuje
nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu prava
ostvarenih po posebnim propisima o povoljnijem penzionisanju, po osnovu
posebnog staža za penzije ostvarene po zakonu, te za isplatu penzija vojnim
osiguranicima pripadnicima bivše JNA državljanima BiH, kao i rok do kojeg se ova
sredstva obezbjeđuju.
Propisano je da se finansijsko poslovanje nosioca osiguranja obavlja preko
računa Budžeta Federacije BiH, da je finansijski plan nosioca osiguranja
sastavni dio Budžeta Federacije BiH, te da prihode od usluga stručne službe, te
subvencija, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom, nosilac osiguranja
može koristiti za posebne namjene prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili
projektima uz prethodnu saglasnost ministarstva finansija. Nadalje, propisano
je da će se ukoliko prihodi
nosioca osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija, u tekućem mjesecu,
potrebna razlika sredstava namiriti iz Budžeta Federacije BiH, odnosno drugih
izvora koje obezbijedi Federacija BiH, a po zahtjevu nosioca osiguranja, koji
će prethodno odobriti Federalno ministarstvo finansija, kao i da će se višak
sredstava od doprinosa i drugih izvora prebaciti u Budžet Federacije BiH
(čl.130.).
Prema finansijskoj projekciji i očekivanom suficitu, smanjivat će se
potreba za transferom sredstava iz budžeta za financiranje penzijskog i
invalidskog osiguranja. Ukupan potreban transfer (finansiranje penzija po
posebnim propisima i pokriće ukupnog deficita sistema) smanjivat će se sve do
kraja 2020-ih i sve do 2030-ih bit će niži od onoga bez reforme.
Shodno navedenom proizlazi da za provođenje reforme penzijskog sistema u Federaciji
BiH nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iznad prihoda predviđenih
prijedlogom zakona – doprinosa za penzijsko osiguranje i obaveznih transfera po
osnovi posebnih propisa.
Čl. 132. do 140. – Ovim odredbama propisan je postupak naknade štete nosiocu osiguranja,
kao i rok zastare potraživanja štete.
Čl. 141. do 143. – Ovim odredbama propisano je ko vrši nadzor nad radom nosioca osiguranja
(čl.141.), te iznosi novčanih kazni za prekršaj nosioca osiguranja (čl.142. i
143.).
Član 144. – Ovom odredbom propisano je da se dostignuti nivo penzija neće dirati,
odnosno da će se korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji
su ta prava ostvarili po propisima koji su se primjenjivali do stupanja na
snagu ovog zakona, ista obezbjeđivati u dostignutom nivou, kao i da će se ta
prava usklađivati sa odredbama ovog zakona, tj. sa troškovima života.
Član 145. i 146. – Ovim odredbama propisano je da penzijski staž obuhvata i onaj ostvaren
po propisima koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog zakona (čl.145.).
Također, propisana je dokumentacija na osnovu koje se utvrđuje penzijski staž u
situacijama kada se ne raspolaže podacima o penzijskom stažu registriranom u
matičnoj evidenciji (čl.146.).
Čl. 147. do 150. – Ovim odredbama propisan je prelazni period u kojem osiguranik
muškarac/žena mogu ostvariti pravo na starosnu penziju i prije uvjeta
propisanih ovim zakonom (čl.147. i 148.). Propisano je također da osiguranik
ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i
najmanje 62 godine života (čl.149.), te penal za svaki mjesec ranijeg odlaska u
penziju u odnosi na propisanih 65 godina života u iznosu od 0,333333% iznosa
ostvarene penzije (čl.150.). Predviđeno je postepeno povećavanje godina
starosti i paralelno sa tim godina staža osiguranja, a s ciljem smanjenja broja
prijevremenih penzija.
Mogućnost prijevremenog ostvarivanja prava na starosnu penziju uz pravedan
odbitak uvedena je umjesto prethodno predviđenog ukidanja prijevremenog penzionisanja
u 2015. godini. Iako će radi toga smanjenje broja novopenzionisanih biti nešto
manje od predviđenog, ova blaža verzija prijevremenog penzioniranja bolje
odražava trenutno stanje na tržištu rada i ne stavlja prve slijedeće generacije
penzionera u znatno nepovoljniji položaj, kao što bi to činilo radikalno
ukidanje prijevremene penzije.
Član 151. – Ovom odredbom propisan je stimulans od 2% za svaku godinu kasnijeg
odlaska u starosnu penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, a u cilju
motivisanja osiguranika na duži ostanak na tržištu rada.
Član 152. – Ovom odredbom propisana je naknada troškova sahrane nasljedniku-članu
uže porodice koji iste izmiri i to u iznosu prosječne penzije isplaćene u
mjesecu prije smrti korisnika penzije, kao i rok za podnošenje zahtjeva.
Čl. 153. do 156. – Ovim odredbama propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona za usklađivanje propisa kojima se reguliraju pitanja obuhvaćena
ovim zakonom sa odredbama ovog zakona, te za usklađivanje postupanja i općih
akata nosioca oiguranja. Propisano je također da će Federalno ministarsvo
finansija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti
Pravilnik kojim se uređuje način obračuna i utvrđivanja visine obaveza nastalih
po osnovu prava ostvarenih po propisima o povoljnijem penzionisanju, kao i po
osnovu posebnog staža i to za penzije ostvarene po zakonu (čl. 155.), te da će
se do donošenja ovih propisa primjenjivati propisi koji su bili na snazi na dan
stupanja na snagu ovog zakona, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ovim
zakonom (čl. 156.).
Član 157. – Ovom odredbom propisano je da će se postupci koji nisu okončani do
stupanja na snagu ovog zakona okončati po propisima koji su važili u vrijeme
podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
Čl. 158. i 159. – Ovim odredbama propisano je da ovaj zakon stupa na snagu 01.01.2016.
godine, te da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 29/98,
49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12).
V FINANSIJSKA
SREDSTVA
Za provođenje penzijske reforme u Federaciji BiH nisu potrebna dodatna
finansijska sredstva iznad prihoda predviđenih prijedlogom zakona – doprinosa
za penzijsko osiguranje i obaveznih transfera po osnovi posebnih propisa. Ova tvrdnja direktno, između ostalog,
zavisi i od vrijednosti boda moguće da izračuni pokažu da se vrijednost boda
mora smanjiti sa 14,30 koliko je u ovoj radnoj verziji na nižu vrijednost.
Makroekonomske pretpostavke korištene u dugoročnim projekcijama su umjerene
- ni optimistične niti pesimistične. Realna stopa rasta BDP-a od 2016-2080
procijenjena na 3%, realna stopa rasta prosječne plaće na oko 3.4% prosječno za
isti period, a stopa inflacije (mjerena indeksom cijena na malo) na 2.2%.
Procijenjeni efekti reformskog paketa su:
·
Stabilan i rastući
početni nivo penzija budućih generacija penzionera:
Stabilnost
početne stope zamjene proizlazi iz valorizacije vrijednosti boda sa stopom
rasta plaća. Za isti staž svaka slijedeća generacija ima istu ili višu startnu
relativnu mirovinu u odnosu na plaću.
·
Viši (kod 50-50
indeksacije) i dugoročno stabilan nivo prosječnih penzija u zemlji za sve
kategorije penzionera:
Viši nivo
prosječne penzije rezultat je novog sistema valorizacije i usklađivanja penzija,
te duljeg efektivnog boravka u svijetu rada.
· Povoljnija finansijska slika u slijedećih 20 godina
Bez obzira na ukidanje koeficijenta, očekuje se da reformski paket
rezultira u poboljšanoj finansijskoj slici do 2030-40. godine čak i uz
stabilnije i izdašnije penzije. Uz očekivanu dinamiku prihoda i parametre
bodovne formule, očekuje se ne samo pokriće svih penzijskih troškova već i
višak između 1% i 2% BDPa. Ako se makroekonomska prognoza ostvari, suficit će
se moći iskoristiti za smanjenje fiskalnog opterećenja rada (smanjenje
doprinosa) i/ili financiranje daljnjih reformi u penzijskom sistemu kao što je
uvođenje dodatnog kapitaliziranog osiguranja.
· Smanjena potreba za sufinanciranjem penzijskih rashoda iz budžeta
U skladu sa finansijskom projekcijom i očekivanom suficitu, ukoliko ne bude
daljeg uvođenja u pravo ili proširivanja obima prava, moguće je da će se smanjivati
potreba za transferom sredstava iz budžeta za financiranje penzijskog i
invalidskog osiguranja.
Cijeli moj život nikad nisam vidio ništa što bi tako brzo djelovalo kao čarolija Dr.Agbazara. Nakon što sam kontaktirao Dr.Agbazaru, počeo sam vjerovati u izreku da svaki novčić ima dvije strane. Kad me je ljubavnik ostavio, zaklela se da mi se više nikada neće vratiti, ali hvala Bogu što mi je pomoću Dr.Agbazare u roku od 48 sati vratila svog ljubavnika i također želim da drugi ljudi koji su slomljeni srca kontaktiraju Dr. Agbazara kroz ove detalje ispod koje su putem e-pošte: ( agbazara@gmail.com ) ili putem Whatsapp na +2348104102662 onda možete vidjeti čudesa Dr.Agbazara
OdgovoriIzbriši